Mala knjižnica

Stranicu uređuje školska knjižničarka Marija Gajski, prof. i dipl. bibl.

ETNO GRUPA "TEHA"

 

Osnovna namjena ove izvannastavne aktivnosti je razviti kod učenika ljubav prema hrvatskoj kulturnoj baštini.

U vedroj i poticajnoj atmosferi proučavamo  baštinu naše domovine s ciljem senzibiliziranja učenika za bogatstvo običaja i kulturnog nasljeđa.

Kulturna i prirodna baština Hrvatske je veliko bogatstvo, a zanima nas i niz drugih različitih tema i sadržaja: glagoljica, hrvatski narodni običaji, stari tradicijski obrti, narodna i etno glazba, hrvatski nacionalni parkovi, urbana sociologija, ekologija itd.

Prvo što su učenici učili na ovoj grupi bila je glagoljica i toliko su je zavoljeli da grupu jednostavno zovu "Glagoljica".

 

Karlo Bujan

HRVATSKI PLETER Karlo Bujan

SLOVO L Gudelj Dino

JEZIČNE IGRE

 

POGODI GLAGOLJIČNO SLOVO

 

Ovo je igra u kojoj između raznih glagoljičnih slova biraš koje je točno. 

Igra se igra na tri razine. Počni s najlakšom.

JEZIČNE IGRE

JEZIČNE IGRE

 

 

Dragi moji glagoljaši!

 

Svaki dan napišite rečenicu-dvije o tome što se radili toga dana na glagoljici.

Do povratka u školske klupe pisat ćete glagoljicu tečno.

 

Vaša knjižničarka

Kako je nastao naziv naše grupe?

 

Jedan od najstarijih hrvatskih pisanih spomenika na glagoljici je Valunska ploča. Napisana je na dva jezika (starohrvatski i latinski) i na dva pisama (glagoljica i latinica). Pronađena je u živopisnom mjestašcu Valunu na otoku Cresu.

Valunska ploča je, zapravo, nadgrobni spomenik iz 11. stoljeća na kojem piše da su u tom grobu tri generacije jedna obitelji: baka Teha, sin Bratohna i unuk Juna.

KRSTIONICA KNEZA VIŠESLAVA

Josip Ravnak

INICIJAL SLOVO V Karlo Bujan

INICIJAL SLOVO V Josip Ravnak

HRVATSKI USKRSNI OBIČAJI

 

Kako bismo opisali Korizmene i Uskrsne običaje trebamo znati što označavaju u liturgijskom smislu.

Uz svaki je opis naveden neki od običaja.

Priložen je plakat o korizmi preuzet s Portala za župnu katehezu.

KORIZMA

 

Korizma je doba pripreme kršćana za blagdan Uskrsa, a započinje Pepelnicom ili čistom srijedom i traje 40 dana sve do Velikog četvrtka (mise večere Gospodnje) kad započinje Vazmeno trodnevlje odnosno Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota.

Naziv korizma dolazi od iskrivljenog latinskog naziva quadragesima što znači četrdesetdnevnica (četrdeset dana).

Kršćani to liturgijsko vrijeme provode u molitvi, postu (odricanju od hrane), moleći, čitajući Božju riječ (Biblija) i čineći dobra djela.

 

Na PEPELNICU, početak korizme, svećenik posipa vjernike pepelom uz riječi "Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti".

Taj dan vjernici imaju strogi post (odricanje od jela) i nemrs (odricanje od mesa), a mnogi vjernici od toga dana do Uskrsa sami sebi odrede i neka druga odricanja po vlastitom izboru (djeca se obično odreknu slatkiša, nekih igara ili nečeg drugog što im je naročito drago).

U to vrijeme se osobito trude biti vrijedni, strpljivi u obavezama i dobri prema ukućanima.

OBIČAJI DAN PRIJE PEPELNICE

 

Dan prije Pepelnice djeca naročito vole jer se održava mesopust, poklade ili fašnik.

Povorke maškara, maskirani plesovi uz strogo određena pravila kako se izvode, kada počinju i kada završavaju koja su različita u raznim krajevima. U nekim krajevima postoji i svečano spaljivanje velike lutke.

Ovaj običaj je poganski i utemeljen je na magijskom vjerovanju u gonjenje zlih sila i protjerivanje zime, a neki vjeruju da vuče korijene iz rimskih Saturnalija (označava dolazak svjetlosti u mračnom razdoblju u godini, ili pak rađanje novoga života usred hladnoće i mraka).

ZVONCARI VIŠKOVO

NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA

 

GODIŠNJI POKLADNI OPHOD ZVONČARI S PODRUČJA KASTAVŠTINE

 

Uvršten je na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a.

CVJETNICA - UMIVANJE U CVIJEĆU

 

CVJETNICA ILI CVJETNA NEDJELJA

Nedjelja prije Uskrsa je Cvjetna nedjelja, a označava svečani ulazak Isusa u grad Jeruzalem uz klicanje puka i pozdrav palminim granama, a nakon toga Isusove muke, smrti i slavnog Uskrsnuća

OBIČAJI NA CVJETNICU

Večer prije Cvjetnice postoji običaj umivanja u cvijeću. Djevojke ili djeca ubiru cvijeće ispred kuće ili na okolnim livadama te se u lavor vode se stave sviježi proljetni cvjetovi.

Ujutro, kad svane Cvjetnica djeca i djevojke umivaju lice tom vodom. Time se daje počast cvijeću, mladosti i proljeću. U nekim krajevima to se običava na veliku subotu, odnosno Uskrs.

U našim krajevima ljudi su imali običaj u crkvu nositi grančice drijenka ili vrbe, te nakon blagoslova s tim granama hodati oko crkve. Takav običaj se zove procesija, a tijekom liturgijske godine se održava samo na Cvjetnicu, Uskrs i Tijelovo.

U zadnje vrijeme na blagoslov nosimo grančice masline, no može se nositi bilo kakvo proljetno cvijeće.

Prednost maslinovih grančica je što ih možemo staviti u kuću na vidljivo mjesto da nas cijele godine podsjećaju na vrijednosti Uskrsa.

U nekim krajevima vjeruju da ta grančica čuva ukućane od bolesti, kuću od udara groma, pa čak i domaće životinje i njive.

 

VAZMENO TRODNEVLJE

OBIČAJI NA VELIKI ČETVRTAK

 

Veliki četvrtak je dan prisjećanja na Isusovu posljednju večeru. Na jutarnjoj misi se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.

Isus je na Posljednoj večeri oprao noge svojim učenicima. Na spomen na taj događaj u našim crkvama svećenici tijekom obreda peru noge dvanaestorici vjernika kako bismo u njegovu primjeru vidjeli i slijedili poniznost.

Poslije Posljednje večeri Isus je Otišao u Getsemanski vrt s učenicima moliti znajući što slijedi. U spomen na to u crkvama se provode ure klanjanja pred Presvetim.

Od toga dana su se prekidali radovi u polju, vezala užad crkvenih zvona i tako ostajala, bez zvonjenja do Velike subote, a kako se vjeruje da je Isusovo posljednje jelo bilo zelje, u nekim se krajevima taj dan jede gorko zelje u spomen na Isusa i njegovu muku.

Uz zabranu obrađivanja zemlje vezalo se i objašnjenje da zemlju ne valja dirati jer u njoj počiva Isus.

Žudije

ŽUDIJE

 

Na otoku Hvaru postoji tradicija uvrštena je na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a.

 

VIDEO

 

ŽUDIJE su čuvari Kristova groba u dane Velikog tjedna, u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusovog uskrsnuća.

OBIČAJI NA VELIKI PETAK

 

Veliki petak je spomendan Kristove muke. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci.

Taj dan je obavezan post i nemrs (odricanje od hrane, napose mesa). Taj post nije korizmen, tj. pokornički, već vazmen, jer govori o življenju prijelaza iz muke u uskrsnuće.

Boja koja se koristi u liturgiji je crvena, boja mučeništva i pobjede, čime se naglašava da ovaj dan nije dan tuge, već razmatranja smrti Kristove kao izvorišta našega spasenja. Taj se dan provodi u crkvi i klanjanje križu. Sudionici slavlja razilaze se u tišini, a Crkva ostaje u iščekivanju Kristova uskrsnuća.

 

Taj dan se u kontinentalnim krajevima jede suho voće, štrudla od sira ili grah, a u krajevima uz more riba.

Vezano uz Isusovu krv koja je toga dana prolivena da se na Veliki petak ne smije krvariti, da mesari ne smiju klati stoku, a žene mijesiti kruh jer će u njemu biti krvi.

Stariji su ljudi taj dan popili čašu crvenog vina u spomen na Isusovu krv.

UKRAŠAVANJE JAJA (pisanica)

 

Ovisno o krajevima je različito, svaki kraj ima svoje običaje. Prvo su se jaja bojala, a zatim oslikavala voskom.

Obojati jaja prirodno možemo tako da se kuhaju i dugo stoje u vreloj vodi:

- za crvenu boju kuhaju se s ciklom

- za crvenkasto–smeđu desetak minuta s ljuskama crvenog luka

- za crno-smeđu u vodi za kuhanje jaja prethodno iskuhajte korijen hrasta

- zelenu boju dobijemo uz pomoć koprive, špinata ili poriluka

- za žutu jaja odstoje u vodi i kojoj su se prethodno kuhale petnaestak minuta ljuske oraha ili kava

- za ljubičasta se pisanice oboje u vodi u koju ste stavili svježe ubrane ljubičice 

- za plavo u vodi u kojoj su prokuhane borovnice ili ljubičasti kupus

Na kraju premažite jaje slaninom ili mašću kako bi se sjajilo.

OBIČAJI NA VELIKU SUBOTU

 

Velika je subota dan tišine, mira i molitve. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj običaj je obilaziti grobove u obližnjim crkvama i pred svakim grobom se pomoliti. Grob čuvaju čuvari.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj običaj je obilaziti grobove u obližnjim crkvama i pred svakim grobom se pomoliti. Grob čuvaju čuvari. U Zagorju, sjeverozapadnoj Podravini i južnome Međimurju noć prije Uskrsa ili pred jutro pali veliki uskrsni krijes od borovine ili "piramidu" od cjepanica. Vatra pali pred crkvama kreasjući kamen o kamen, zato se i zove krijes. Običaj kaže da dokle se vidi sjaj vatre zemlja će dobro roditi.

USKRS

 

Najveći kršćanski blagdan započinje svetom misom na kojoj se blagoslivlja jelo, posebno jaja kao simbol novog života. To je prigoda u kojoj domačice s ponosom pokazuju svoje bogate pletene košarice prekrivene raskošno ručno vezenim stolnjacima.

Blagoslovljenu hranu svi ukućani jedu zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Uskrsni doručak u krugu obitelji je veseo i svečan događaj nakon dugotrajnog doba odricanja i molitve. Jedu se obojena jaja i proljetno povrće (mladi luk, rotkvice, hren). Potonje se jede kako bi oštar okus podsjetio da nema slavlja bez muke.

USKRSNI RUČAK

 

Na uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jedu se raskošna jela i dizani kolači prema običaju u svakom kraju:

- kuglof – slatki uskrsni kruh

- vrtanj – pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini

- pinca ili sirnica – slatki uskrsni kruh s jajima 

- fritule – uskrsni uštipci

- pogača – uskrsni kruh premazan žumancem jajeta

- uskrsno pecivo – pleteno pecivu s umetnutim jajem

- kljakuša – uskrsna beskvasna pogača