Mala knjižnica

Stranicu uređuje školska knjižničarka Marija Gajski, prof. i dipl. bibl.

31. svibnja - DAN GRADA ZAGREBA

 

Slavi se od 1999. 31. svibnja, na dan Majke Božje od Kamenitih vrata, koju je kardinal Franjo Kuharić proglasio zaštitnicom grada Zagreba na temelju tradicije (od 1731. godine) štovanja njezina lika u kapelici Kamenitih vrata.

Szabo, A. // Hrvatsko slovo. 319 (1. 6. 2001)

25. svibnja - DAN AFRIKE

 

Na dan 25. svibnja 1963. godine na konferenciji u Adis Abebi osnovana je radi održavanja stabilnosti i posredovanja u međudržavnim sporovima i poticanju gospodarske suradnje Afrička Unija.

Inicijativu su 1960. pokrenuli Gana, Gvineja i Mali. Do 2002. se zvala Organizacija afričkog jedinstva.

 

POGLEDAJTE prigodnu virtualnu izložbu u Etnografskom muzeju:

Zbirka afričkih umjetnina Drage Muvrina

 

Kako smo taj dan obilježili prošle godine pogledajte OVDJE.

22. svibnja

 

DAN ZAŠTITE PRIRODE (Hrvatski sabor)

MEĐUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI (UNESCO)

 

Hrvatski je sabor na sjednici od 25. rujna 2003. donio Zakon o zaštiti prirode, kojim se ustanovljuje Dan zaštite prirode.

 

NN Br. 162 od 15. listopada 2003.

Luana Prelog, 2.a

Članak 247.

(1) U cilju promicanja zaštite prirode obilježava se svake godine Dan zaštite prirode.

(2) U Danu zaštite prirode organiziraju se odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se na primjeren način potiče i promiče zaštita prirode.

(3) Dan zaštite prirode obilježava se svake godine 22. svib­nja na Međunarodni dan biološke raznolikosti.

21. svibnja - Svjetski dan kulturne raznolikosti

 

Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj.

18. svibnja - MEĐUNARODNI DAN MUZEJA

 

Na Općoj godišnjoj skupštini ICOM-a 1977. donijeta je odluka da se svake godine obilježava Međunarodni dan muzeja.

Bogatu ponudu muzeja za virtualni pregled pogledajte na stranici KULTURA.

17. svibnja - Svjetski dan telekomunikacija i informacijskoga društva

 

Svjetski dan telekomunikacija i informacijskoga društva obilježava se svake godine 17. svibnja, kada je 1865. potpisana prva Međunarodna telegrafska konvencija i utemeljena Međunarodna telekomunikacijska unija (International Telecommunications Union - ITU).

15. svibnja - Međunarodni dan obitelji

 

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je rezolucijom 47/237 od 20. rujna 1993. dan 15. svibnja Međunarodnim danom obitelji, kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva.

13. svibnja - Alphonse Daudet

 

ALPHONSE DAUDET (13.5.1840 - 16.10.1897)

 

Francuski književnik, u svojoj maštovitoj i duhovitoj prozi spaja elemente naturalizma i realizma, pisac čuvene humorističke trilogije o Tartarinu i zbirke priča Pisma iz mog mlina.

A. Daudet je napisao "Pisma iz mog mlina"

8. svibnja Gustave Flaubert - 140.obljetnica smrti

 

Gustave Flaubert

(12.12.1821. - 8.5.1880.)

 

Francuski književnik, klasik francuskog realističkog romana.

Jedan je od najvećih poklonika dotjeranog, brušenog izraza, uzor je preciznog proznog stila (Gospođa Bovary, Salammbo).

Peter Iljič Čajkovski

Iz baleta "Trnoružica"

7. svibnja - 180 godina od rođenja

 

PETER ILJIČ ČAJKOVSKI

Ruski skladatelj koji je povezao tekovine zapadnoeuropske muzike s melodijsko-ritmičkom ruskom glazbenom tradicijom.

Pisao je opere, balete, dramska i orkestralna djela.

Od najvećeg razočarenja do najvećeg izazova

 

LABUĐE JEZERO - 1. i . 2. čin

LABUĐE JEZERO - 3. i 4. čin

 

Danas najpopularniji balet poslije neuspjele praizvedbe 1877. u Sankt Peterburgu palo je u zaborav te postalo jedno od najvećih životnih razočarenja genijalnog skladatelja Čajkovskoga.

Prva potpuna i spektakularna izvedba baleta održana je poslije autorove smrti 1895. u Sankt Peterburgu u Marijinskom kazalištu u slavnoj koreografiji Petipaa i Ivanova.

Od tada nije moguće zamisliti bilo koju svjetsku baletnu kuću koja na svojem repertoaru nema ovu svima dragu i razumljivu priču o princu koji se beznadno zaljubi u začaranu princezu-labudicu i zbog te ljubavi smrtno strada.

Ovaj je balet, već više od sto dvadeset godina, jedan od najtežih izazova koji se postavlja pred svaki baletni ansambl i soliste.

Pogledajte i ove balete!

 

ORAŠAR (Mariinsky Theatre, Sankt Petersburg)

 

TRNORUŽICA (HNK Split)

Baletna izvedba "Orašar"

3. svibnja - SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA (UNESCO)

 

Obilježava se svake godine u znak obrane temeljnih načela slobode medija.

 

DRUŠTVO ZA KOMUNIKACIJSKU I MEDIJSKU KULTURU 

dkmk - online aktivnosti.

29. travnja

 

 

 

SVJETSKI DAN PLESA

SVJETSKI DAN PLESA

 

U spomen na dan rođenja Jean-Georgesa Noverrea (1727-1810), kojeg smatraju utemeljiteljem modernog baleta, UNESCO je 1982. godine proglasio 29. travnja Međunarodnim danom plesa.

 

HNK nudi besplatne online plesne predstave:

 

MODROBRADI

Novo baletno djelo "Modrobradi" koreografa Staše Zurovca po glazbi Marjana Nećaka temelji se na poznatoj legendi o Modrobradome, pronašavši nadahnuće u pripovijetki "Modrobradi i njegovih sedam žena" francuskoga nobelovca Anatolea Francea, originalnoj priči Charlesa Perraulta Modrobradi te libretu Béle Balásza za operu Béle Bartóka "Dvorac Modrobradog". Koreograf Staša Zurovac, hrvatski baletni umjetnik srednje generacije, poznat po osobenom stilu, sa sebi svojstvenim senzibilitetom donijet će tu priču koju mnogi pamte po okrutnosti glavnoga lika, a zapravo nesretnika i usamljenika željnoga prave ljubavi.

 

LABUĐE JEZERO - Prvi i drugi čin

LABUĐE JEZERO - Treći i četvrti čin

Danas svakako najpopularniji bijeli balet, djelo koje je postalo sinonimom klasične baletne umjetnosti, poslije neuspjele praizvedbe 1877. u Sankt Peterburgu palo je u zaborav te postalo jedno od najvećih životnih razočarenja genijalnog skladatelja Čajkovskoga. Prva potpuna i spektakularna izvedba baleta održana je poslije autorove smrti 1895. u sanktpeterburškom Marijinskom kazalištu u slavnoj koreografiji Petipaa i Ivanova, i od tada nije moguće zamisliti bilo koju svjetsku baletnu kuću koja na svojem repertoaru nema ovu svima dragu i razumljivu priču o princu koji se beznadno zaljubi u začaranu princezu-labudicu i zbog te ljubavi smrtno strada. Opće je uvriježeno mišljenje kako se potreba za Labuđim jezerom pretvorila u čudesan sindrom, a pravi ga se ljubitelji baletne umjetnosti nikada ne mogu zasititi. Upravo je taj balet, već više od sto dvadeset godina, jedan od najtežih izazova koji se postavlja pred svaki baletni ansambl i soliste.

 

PETAR PAN

Od 1904. godine, kada ju je pisac James M. Barrie predstavio kao kazališnu predstavu, Petar Pan osvaja publiku diljem svijeta. Ja sam mladost! Ja sam radost! Ja sam mala ptica, koja se izlegla iz jajeta, tvrdi Petar Pan i ponovno, punih sto godina i više, poziva Wendy, Johna i Michaela na uzbudljiv let u Nigdjezemsku, gdje sudjeluju u hrabrim bitkama s kapetanom Kukom i zastrašujućim krokodilom, gdje susreću vile, gusare i Indijance, Tiger Lily i njezina indijskog princa… Uobražena vila Zvončica uvijek je s njima, a hrpa izgubljenih dječaka, banda Petra Pana, dočekuje ih gostoljubivo, barem onoliko koliko to ti momci iz pustinje mogu znati.

27. travnja - VJEKOSLAV MAJER: 120 godina od rođenja

 

Pjesnik, pripovjedač, prevodilac.

Neposredno vezan za ambijent starog Zagreba, nastavljač poezije Matoša i Wiesnera.

U romanima opisuje građansko zagrebačko društvo, svijet gradske periferije. Najpoznatije djelo "Iz dnevnika maloga Perice" opisuje na humorističan način život zagrebačke obitelji kroz oči šestogodišnjeg dječaka Perice.

 

Vjekoslav Majer, pjesnik: 

Plinska Lanterna - VIDEO

Moj otac i ja - VIDEO

 

Roman "Iz Dnevnika maloga Perice" ekraniziran je 1970. godine: 

Film "Tko pjeva zlo ne misli" možete pogledati OVDJE.

 

Kazališnu predstavu prema filmu "Tko pjeva zlo ne misli" možete pogledati OVDJE.

OSVRT NA KAZALIŠNU PREDSTAVU

 

Tko pjeva, zlo ne misli

 

Kazališnu predstavu „Tko pjeva, zlo ne misli“ pogledala sam 14.svibnja 2020. godine na YouTubeu . Predstava je napravljena po uzoru na druge europske kazališne predstave koje kultne filmove tretiraju kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja .

Predstava „Tko pjeva, zlo ne misli“ je napravljena po noveli „Iz dnevnika malog Perice“. Predstava i novela su poprilično slične, ali ne u potpunosti iste. U predstavi možemo uočiti nove likove i drugačiji tijek događaja. Ova predstava je učinila novelu mnogo svjetlijom, nego što jest, vjerojatno je to zbog prekrasnih pjesama i završetka predstave gdje se gospodin Fulir Ernest (Krešimir Mikić) izvlači iz neugodne situacije sa Franjom Šafranekom (Dušan Bućan) te mu laže da je mislio da se udvara teti Mini, a ne Ani. Iako mi je drago što vjenčanje između Ernesta i tete Mine (Ivana Boban) čini i Franju i tetu Minu sretnima žao mi je što je Fulir s njom samo radi novca i ovaj brak vjerojatno neće dugo potrajati.

Nešto čemu jednostavno moram dati komentar su kostimi koje je napravila Doris Kristi. Kostimi su napravljeni u tipu 1930-tih. Haljine izgledaju tako elegantno i profinjeno, po mojem mišljenju to je nešto što trebamo vratiti u modu.

Također moram pohvaliti jednostavnu i praktičnu scenografiju napravljene sa strane Tanje Lacko, u toj scenografiji mi je bio najdraži rekvizit radio jer je njegova kvaliteta toliko dobra da imaš osjećaj kao da su izvođači iza tebe i pjevuše ti za ljepši dan . U predstavi mi se svidjelo to što se pozornica kreće i to daje još veću čar ovoj simpatično izvedenoj predstavi. Ana Šafranek (Zrinka Cvitešić) ima tako prekrasan i moćan glas od kojeg sam se u potpunosti naježila što možemo uočiti u 1:01:40 predstave. Svi glumci su imali prekrasne i različite glasove zbog kojih su zajedno zvučali poput veselog dječjega zbora. Svojim talentima su izvodili razne zvukove gradske četvrti .

Gluma je bila savršena, a najviše sam se divila neumornosti glumaca. Karakteri likova su se sasvim uklapali s izgledom glumaca i njihovim kostimima. Mislim da mi je ovo za sada najdraža kazališna predstava.

Po mojem mišljenju pouke djela su „Najbolji rat je borba protiv svojih strasti“ i „Nitko nije prikladan sudac u vlastitoj stvari.“.

Moja konačna ocjena za ovu predstavu je čista petica.

 

Natali Jerkić, 7.c

22. travnja - DAN PLANETE ZEMLJE

 

Sretan vam Dan planeta Zemlje uz tematske puzzle! 🌍🌳☀️

 

DAN PLANETE ZEMLJE Vlatka Madžarić, 2.a

DAN PLANETE ZEMLJE

Lota Angeleska, 2.a

DAN PLANETE ZEMLJE

Matej Penava, 2.a

DAN PLANETE ZEMLJE

Leona Marijanović, 2.a

DAN PLANETE ZEMLJE

Lorenco Tober, 2.a

DAN PLANETE ZEMLJE

Luana Prelog, 2.a

22. travnja - DAN HRVATSKE KNJIGE

 

 

Uz Dan hrvatske knjige pogledajte virtualnu izložbu NSK o ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću.

 

21. travnja MARK TWAIN - 110 godina smrti

 

Američki književnik, humorist. 

Osobito su popularni njegovi romani za djecu i omladinu:

- Doživljaji Toma Sawyera

- Doživljaji Huckleberry Finna

- Yankee na dvoru kralja Arthura

- Tajanstveni stranac

MARK TWAIN - ŽIVOT

 

Rodio se 30. studenog 1835. godine u Reddingu kao Samuel Langhorne Clemens u mjestu Florida u Missouriju. Kada je imao svega četiri godine cijela obitelj seli u mjesto Hannibal gdje je završio osnovnu školu. Nakon smrti svog oca odlučio je izučiti neki od zanata tako je krenuo na tiskarski zanat, nakon čega je uspio dobiti posao kao tiskar.

Kako mu posao tiskara više nije predstavljao određeni izazov, zaposlio se kao kormilar na parobrodu na rijeci Mississippi sve do početka američkog građanskog rata.

Nakon rata otišao je u Nevadu raditi s bratom u rudniku srebra. Zatim se preselio u Kaliforniju gdje se susreo s poznatim američkim piscima kao što je Artemus Ward i Bret Harte koji su ga nadahnuli da započene s pisanjem.

Velik dio njegovih djela napisan je tijekom 1870-ih i 1880-ih godina devetnaestog stoljeća. Njegove knjige su odraz njegovog života i svega onoga što je prolazio i doživljavao na svojim brojnim putovanjima. Tako "Život na Mississippiju" kombinira autobiografski prikaz vlastitih iskustava kao rječnog pilota.

mro je 21. travnja 1910. godine, a nakon što je preminuo ostavio je iza sebe nedovršenu autobiografiju koju je 1924. godine objavila njegova tajnica Alberta Bigelow Paine. Bio je jedan od rijetkih prijatelja Nikole Tesle.

20. travnja - VLADIMIR VIDRIĆ: 145 godina od rođenja

 

VLADIMIR VIDRIĆ

 

Pjesnik, najbolji lirik hrvatske moderne.

Moderna je uobičajen naziv za smjer u hrvatskoj književnosti, likovnoj i glazbenoj umjetnosti te u filozofiji potkraj XIX. i početkom XX. st.

Težnja za »modernim« u različitim područjima znači ponajprije nastojanje da se ide u korak s književnostima, umjetnostima i filozofijom u zapadnoj Europi.

Moderna je isticala slobodu umjetničkog stvaralaštva, subjektivni izbor i supostojanje stilova, ali je istodobno težila što većemu formalnom savršenstvu.

U hrvatskoj književnosti to je stilski raznoliko razdoblje, obuhvaća obilježja impresionizma, secesije, simbolizma, realizma, naturalizma i neoromantizma. Pojam se prvo javio na njemačkome jezičnome području, a u hrvatskoj se književnoj historiografiji učvrstio unatoč nekim nastojanjima da se, kao termin koji u mnogim europskim književnostima nije zaživio kao periodizacijska oznaka, izbjegne te da se moderna podvede pod područje šire shvaćena modernizma.

 

Vladimir Vidrić je za života objavio manju zbirku pjesama (1907) koja je snažno utjecala na hrvatsku liriku. Izražajno spaja simbolističke i impresionističke elemente.

Oko hrvatskog pjesnika Vladimira Vidrića splele su se mnoge legende, a njegova snažna, samosvojna pjesnička figura ni danas ne blijedi. Svojim kratkim životom, bolestan od shizofrenije u Stenjevcu, samo s jednom zbirkom, objavljenom u vlastitoj nakladi, fascinirao je suvremenike, kritičare i poklonike pjesničke riječi.

Bio je na glasu zbog svog burnog života, nevjerojatne inteligencije i fotografskog pamćenja (provodio je cijele večeri recitirajući stihove impresioniranim prijateljima; u školi uvijek bio među najboljim učenicima) i pripadnosti kontroverznom naprednjačkom političkom krugu. Također je bio na glasu iznimne ljepote.

18. travnja - rođendan IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ

 

Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga Andersena

 

Pročitajte prva izdanja knjiga:

PRIČE IZ DAVNINE

ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA

 

Ivana Brlić Mažuranić ime je koje već desetljećima obilježava naša djetinjstva i obogaćuje našu maštu. Stvorila je djela neprolazne vrijednosti na kojima joj mogu zavidjeti mnogi narodi koji su podarili čovječanstvu, posebno dječjoj književnosti, vrhunska umjetnička djela.

16. travnja - 65. godina od smrti

ALBERT EINSTEIN

 

Svi znamo tko je Albert Einstein. Bio je jedan od najvećih znanstvenika svih vremena, tvorac teorije relativnosti i postavio je temelje kvantne teorije. Rođen je u Njemačkoj, ali se preselio u Ameriku u kojoj je preminuo 1955. godine.

 Dobio je Nobelovu nagradu 1921. i bio angažirani borac za mir i međunarodnu suradnju.

 

"KREATIVNOST JE KAD SE INTELIGENCIJA ZABAVLJA"

Albert Einstein

Nekoliko činjenica o Albertu Einsteinu

 

1. Einstein nije bio lijepo dijete: Kada je rođen, 14. ožuka 1879. godine, stražnji dio njegove glave bio je toliko velik da je obitelj mislila kako nešto nije uredu s njim. Međutim, kroz nekoliko tjedana glava se normalno oblikovala.

2. Kasno je naučio govoriti: Neki kažu kako nije znao govoriti sve do četvrte godine života. Tako je Dr.Thomas Sowell i skovao izraz "Einsteinov sindrom" kako bi opisao iznimno inteligente ljude čiji je govor kasnio.

3. Dugo se pričalo kako je bio loš student, ali to uopće nije istina. Bio je upoznat s fizikom na fakultetu, prije nego što je napunio 11 godina, odlično je svirao violinu te je imao izvrsne ocjene iz latinskog i grčkog. S manje od petnaest godina diplomirao je matematiku.

4. Imao je nepriznato dijete: Prije nego što se oženio sa svojom prvom ženom, Milevom Marić, ona je u tajnosti rodila kćer u roditeljskoj kući u Srbiji. Međutim, sudbina bebe, koja se zvala Lieserl, nije poznata. Nestala je iz povijesnih zapisa ubrzo nakon rođenja i nema dokaza da je Albert ikada vidio svoju kćer.

5. Einstein je postavljao čudna pravila svojoj ženi: Zahtjevao je puno od Mileve, čak joj je sastavio pravila koja je morala poštovati. Morala mu je služiti tri jela dnevno i prestati pričati ako je to zatraži.

6. Toliko se dobro slagao sa svojom rođakinjom Elsom da mu je postala žena 1919. godine. To baš nije bilo moralno od njega.

7. Nije baš volio čarape: U drugom pismu za Elsu napisao je kako na Sveučilištu u Oxfordu nikad nije nosio čarape. Svjetski poznati genij na kraju je postao poznat po svom zapuštenom izgledu, iako je pažnja više bila usmjerena na kosu nego na noge.

8. Bio je član organizacije NAACP (National Association for Advencement of Colored People), to je jedna od najstarijih i najutjecajnijih organizacija za ljudska prava u SAD-u. Tijekom govora na Sveučilištu Lincoln 1946. godine, nazvao je rasizam bolešću.

9. Možda je požurio vlastitu smrt: Preminuo je 18. travnja 1955. godine od posljedica unutarnjeg krvarenja izazvanog prsnućem aorte. Prema pisanju Huffingtonposta, Einstein je odbio operaciju rekavši: "Neukusno je produživati život na umjetan način".

4. travnja

NADA IVELJIĆ

 

        Hrvatska spisateljica Nada Iveljić rođena je u Zagrebu 4. travnja 1931.

        Uređivala časopis za djecu Radost, u kojem je objavila veći broj tekstova.

        I naša knjižnica sadrži brojna njezina djela.

        Napisala je puno knjiga za djecu prepunih pričica i pjesmica, a najpoznatije su zbirke pjesama i priča Konjić sa zlatnim sedlom, Šestinski kišobran i Dođi da ti pričam i romani Zagrebački vrapčići, Nebeske barke, Dobro lice i Čuvarice novih krovova. 

         Nadam se da ste neke od ovih tekstova već čitali.

PRVAŠIĆI

 

NADA IVELJIĆ

PLAVI LONČIĆ

 

PLAVI LONČIĆ BUBNJA CESTOM:

"IDEMO! KRENIMO!"

"IDEM S TOBOM",

PRVI SE JAVI RADOZNALI VRABAC.

"DOLAZIM", ZAPIŠTA MIŠ.

"EVO ME", USKLIKNE KOKICA.

PRIKLJUČILI SE JOŠ LISTIĆI, CVJETOVI, MRKVICA

I MNOGI DRUGI SVE DOK LONČIĆ NIJE BIO PUN.

"IDEM IDEM!", VIKNE LONČIĆ.

"PUN SAM!"

"KAMO IDEŠ?", NAPOKON ZAPITAJU UKRCANI.

"PA NA VATRU, A KAMO BIH DRUGAMO."

"BRŽE! SPAŠAVAJ SE! BJEŽI VAN!"

POBJEGOŠE SVI: I MIŠ, I VRABAC, I KOKICA.

RAZLETI SE LIŠĆE I CVIJEĆE.

U LONČIĆU OSTA... SAMO MRKVICA.

DOBAR TEK!

 

ZADATAK: 

PROČITAJ PRIČU.

NACRTAJ SVE KOJI SU USKOČILI U LONAC.

 

2. travnja

 

DAN DJEČJE KNJIGE

 

     Svjetski dan dječje knjige osnovan je na dan kada je 1805. rođen pisac iz Danske Hans Christian Andersen. 

     Autor je čak 3.000 djela prevedenih na 125 jezika.

     Bez njegovih priča teško je zamisliti djetinjstvo.

     Napisao je između ostalih i ove priče:

- Mala Sirena

- Ružno pače

- Carevo novo ruho

- Djevojčica sa šibicama

- Kraljevna na zrnu graška

- Postojani kositreni vojnik

- Hans Christian Andersen: Bajke i priče 1 (flip book format)

- Hans Christian Andersen: Bajke i priče 2 (flip book format)

1. travnja

 

SVJETSKI DAN ŠALE 🙃

 

       Svjetski dan šale se obilježava već stoljećima.

     Nitko ne zna kada je zapravo nastao dan vrijedan da ga se obilježi svjetskim danom šale. Neki smatraju da potječe još iz Starog Rima. 

      U Finskoj i Švicarskoj taj dan povezuju s početkom poučavanja djece proljetnim radovima u poljoprivredi. 

     Francuzi smatraju da je taj dan povezan s Karlom IX. koji je 1564. godine uveo novi kalendar kojim taj dan počinje nova godina, a potom je ismijavao sve one koji su prihvatili novi kalendar. Budući da Francuzi  imaju običaj neprimjetno zalijepiti prijateljima na leđa papirnatu ribu zovu ga "Poisson d’Avril" (travanjska riba).

     Postoji i teorija po kojoj je Marija de' Medici, supruga francuskog kralja, Henrika IV. koji nije bio baš vjeran suprug, pozvala na tajni sastanak predstavljajući se puno mlađom i iznenadila ga kad je umjesto šesnaestogodišnjakinje dočakala ona - supruga. 

    U Velikoj Britaniji, Australiji, Kanadi i Južnoafričkoj Republici šale se izvode samo do podneva. Nakon toga šaljivce zovu budalama (April Fool).

      Na ovaj se dan često i novine i časopisi šale sa svojim čitateljima.

     Zato ne vjerujte sve što pročitate i našalite se malo na račun svojih ukućana.

 

         Samo ne pregrubo, molim! 😋

 

1. travnja

 

MILAN KUNDERA

 

      Milan Kundera je rođen 1. travnja 1929. 

     Češki pisac koji je živio i u Francuskoj pisao je na češkom i francuskom jeziku svoja djela.

     Njegov prvi roman "Šala" doživio je veliku slavu u domovini. Budući da se roman nije svidio vlastima, nakon nekoliko godina odselio je u Francusku i dalje nastavio pisati na francuskom jeziku.

     Romani Milana Kundere nisu za malu djecu, 

    Uz "Šalu", Kundera je napisao i ova djela: "Smiješne ljubavi", "Oproštajni valcer", "Život je drugdje", "Knjiga smijeha i zaborava", "Nepodnošljiva lakoća postojanja" i "Besmrtnost". Na francuskom jeziku je napisao "Polaganost", "Identitet" i "Neznanje".